Deblokada računa, FINA i ovrhe u predstečaju: što se stvarno događa nakon otvaranja postupka?

Odgovor u 60 sekundi
Samo podnošenje prijedloga za predstečajni postupak ne znači automatsku deblokadu računa. Ključni učinak nastupa nakon što sud otvori postupak i FINA primi rješenje: tada nastaje deblokada računa. Dug ne nestaje, nego se utvrđuje i namiruje prema potvrđenom planu. Deblokada ima poslovni smisao samo ako tvrtka može uredno plaćati nove obveze.

Blokada računa je posljedica, a ne poslovni model

Blokada nastaje kada na računima nema dovoljno sredstava za izvršenje evidentiranih osnova za plaćanje. U redovnom režimu račun se deblokira nakon potpunog namirenja osnova ili druge zakonom predviđene promjene u njihovoj provedbi. Predstečajni postupak uvodi poseban režim jer želi omogućiti kolektivno restrukturiranje umjesto pojedinačne utrke vjerovnika.

To ne znači da je cilj predstečaja samo tehnički osloboditi račun. Zakonska svrha postupka je urediti odnos dužnika i vjerovnika, spriječiti nesposobnost za plaćanje i održati djelatnost. Ako tvrtka nakon deblokade nema maržu, kupce, dobavljače, imovinu ili novac za nove plaće i poreze, postupak samo privremeno odgađa isti problem.

Uprava zato prije podnošenja prijedloga mora odgovoriti na tri pitanja: koliko novca će postati raspoloživo nakon promjene režima provedbe, koje se osnove i dalje mogu izvršavati te kako će se prvi raspoloživi priljevi koristiti za održavanje poslovanja.

Podnošenje prijedloga nije isto što i otvaranje postupka

Predstečaj počinje prijedlogom dužnika nadležnom trgovačkom sudu, ali učinci prema FINA-i ovise o sudskoj odluci i trenutku kada FINA primi rješenje o otvaranju. Zbog toga treba razlikovati fazu pripreme, datum podnošenja, datum otvaranja i datum operativne provedbe rješenja.

Između podnošenja i otvaranja uprava mora postupati oprezno, čuvati imovinu, kontrolirati plaćanja i pripremiti računovodstvenu podjelu starih i novih obveza. 

Koje osnove FINA prestaje izvršavati?

Od dana primitka rješenja o otvaranju predstečajnog postupka FINA prestaje izvršavati većinu osnova za plaćanje evidentiranih na teret dužnika koje se odnose na tražbine obuhvaćene postupkom. Time se prekida pojedinačna prisilna naplata i stvara prostor za kolektivni plan.

Postoje zakonske iznimke, osobito za određene posebno zaštićene tražbine, uključujući određena prava radnika, kao i za druge osnove na koje predstečaj ne utječe. Zbog toga svaku osnovu treba klasificirati prema vjerovniku, datumu nastanka, pravnoj osnovi i zakonskom tretmanu.

FINA-ina evidencija nije zamjena za knjigovodstvenu i pravnu analizu. Jedna osnova može sadržavati glavnicu, kamatu i trošak, a iza nje mogu postojati jamci, sudužnici ili založna prava. Deblokada računa ne znači prestanak tih prava.

Najvažnije razlikovanje
Prestanak izvršavanja osnove nije otpis duga. Tražbina ostaje predmet prijave, utvrđivanja, eventualnog osporavanja, glasovanja i namirenja prema planu restrukturiranja.

Što se događa s novim osnovama i novim obvezama?

Tijekom predstečajnog postupka primjenjuje se poseban režim i na nove zahtjeve za prisilnu naplatu koji se odnose na stare tražbine obuhvaćene postupkom. Međutim, obveze nastale nakon otvaranja, kao i tražbine na koje predstečaj ne utječe, mogu imati drukčiji tretman. Iako rijeđe, ali nakon otvaranja predstečaja postoji rizik nove blokade ako društvo ne plati novu plaću, porez, doprinos…… U tom slučaju može nastati novi problem koji nije riješen starom predstečajnom nagodbom.

Zadužnice, mjenice, čekovi i druga sredstva naplate

Kod zadužnica i drugih osnova potrebno je utvrditi kada je isprava izdana, koju tražbinu osigurava, kada je tražbina nastala i utječe li predstečajni postupak na konkretnu naplatu. Sama činjenica da je instrument predan FINA-i ne daje potpun odgovor o pravnom položaju.

Stečajni zakon posebno uređuje postupanje s mjenicama, čekovima i određenim nalozima za plaćanje izdanim prije otvaranja predstečaja. Mjenica i zadužnica se mogu prezentirati, ali se u propisanim okolnostima ne naplaćuju na teret računa tijekom i nakon trajanja postupka. 

Posebno treba analizirati prava prema jamcima i sudužnicima. 

Što ako je novac već zaplijenjen ili rezerviran?

Status sredstava koja su zaplijenjena, prenesena ili rezervirana ovisi o trenutku provedbe i pravnom režimu konkretne osnove. Uprava mora pribaviti aktualni pregled FINA-e i bankovnih računa te utvrditi što je stvarno raspoloživo, a što je već preneseno ili pravno opterećeno.

Likvidnosni plan ne smije uključivati sredstva samo zato što su vidljiva na bankovnom izvodu ako njima društvo ne može slobodno raspolagati. Razlika između knjigovodstvenog salda i raspoloživog salda mora biti jasna.

Nakon pravomoćne potvrde plana zakon uređuje daljnje postupanje FINA-e s osnovama koje su prestale biti izvršavane i sa zaplijenjenim sredstvima. Operativna provedba treba se koordinirati s FINA-om, bankom i računovodstvom kako bi se izbjeglo dvostruko plaćanje ili pogrešno knjiženje.

Što ako se predstečajni postupak obustavi?

Ako se postupak obustavi bez potvrde plana, u pravilu prestaje zaštitni režim zbog kojeg je FINA zaustavila izvršenje starih osnova. Ovrha se može nastaviti, osim u posebnim situacijama poput podmirenja obveza.

To je jedan od najvećih rizika nepripremljenog predstečaja. Tvrtka tijekom postupka može potrošiti raspoloživu likvidnost, izgubiti dio dobavljačkog povjerenja i zatim se ponovno naći pod punim pritiskom starih osnova.

Zbog toga prije otvaranja treba procijeniti podršku ključnih vjerovnika, izvedivost plana, financiranje trajanja postupka i alternativni scenarij. Predstečaj nije besplatno vrijeme, nego ograničeno razdoblje u kojem se mora postići mjerljiv napredak.

Kako upravljati računom prvog dana nakon deblokade?

Prvi raspoloživi novac često stvara velik pritisak različitih sudionika. Dobavljači traže uplatu, radnici očekuju plaću, vlasnik želi vratiti pozajmicu, a uprava nastaviti odgođene investicije. Bez unaprijed usvojene matrice plaćanja sredstva se mogu potrošiti prije nego što se zaštiti osnovno poslovanje.

Preporučljivo je uspostaviti dnevni treasury pregled i tjedni odbor za likvidnost. Plaćanja se rangiraju prema zakonskom statusu, nužnosti za prihod, riziku prekida poslovanja i raspoloživom novcu. Veća plaćanja odobravaju najmanje dvije odgovorne osobe.

Stare i nove obveze moraju biti odvojene u kontnom planu ili pomoćnoj evidenciji. Svako plaćanje treba imati oznaku iz kojeg razloga je dopušteno i na koji se tjedan cash-flowa odnosi. Takva evidencija štiti upravu i olakšava izvještavanje povjereniku, sudu i vjerovnicima.

Deblokada i poslovna stabilizacija: pet uvjeta

• Pozitivan operativni doprinos. Nova prodaja nakon direktnih troškova stvara dovoljno novca za tekuće obveze.
• Financiran radni kapital. Dobavljači, zalihe i potraživanja uključeni su u model, uključujući strože uvjete nakon otvaranja.
• Nove plaće i porezi su pokriveni. Postoji sigurnosna rezerva i odgovorna osoba za svako dospijeće.
• Plaćanja su centralizirana. Nema neformalnih naloga, gotovinskih prečaca ni selektivnog zatvaranja starih računa.
• Plan ima podršku i rezervni scenarij. Uprava zna što radi ako naplata kasni ili pregovori ne napreduju.

Maneo pristup deblokadi i kontroli novca

Maneo predstečaj ne priprema samo radi formalnog zaustavljanja starih osnova. Prije otvaranja izrađuje se pregled FINA-e, klasifikacija tražbina, plan prvih plaćanja, tjedni cash-flow i operativna pravila za novi dug.

Saša Rendulić i Maneo tim povezuju pravni učinak otvaranja s poslovnom sposobnošću društva da odmah nastavi rad. Predstečajevi u kojima je prvi dan nakon deblokade unaprijed modeliran imaju manji rizik nekontrolirane potrošnje i ponovne blokade. Predstečajna nagodba tada postaje operativni okvir za kontrolu starog duga, dok se svaki novi trošak odobrava prema održivosti tekućeg poslovanja.

Za procjenu trenutka reagiranja pročitajte znakovi potrebe za predstečajnim postupkom, a za financijski dio financijsko restrukturiranje.

Često postavljana pitanja

Deblokira li se račun odmah podnošenjem prijedloga?

Ne. Ključni učinak prema FINA-i vezan je uz otvaranje predstečajnog postupka i primitak sudskog rješenja, a ne samo uz predaju prijedloga.

Nestaje li dug kada FINA prestane izvršavati osnovu?

Ne. Dug ostaje i obrađuje se kroz prijavu, utvrđivanje i plan restrukturiranja. Prestaje pojedinačna provedba u opsegu u kojem zakon tako određuje.

Može li račun ponovno biti blokiran tijekom ili nakon predstečaja?

Može, ali samo zbog tražbina na koje postupak ne utječe, kao što su naprimjer plaće djelatnika. Zato je kontrola novih dospijeća jednako važna kao rješavanje starog duga.

Što se događa ako plan ne bude potvrđen?

Zaštitni učinci postupka mogu prestati, a stare osnove ponovno se aktivirati u skladu sa zakonom. Uprava mora imati unaprijed pripremljen alternativni scenarij.

Sljedeći korak
Ako je račun blokiran ili prijeti aktiviranje zadužnica, treba utvrditi koje osnove ulaze u predstečaj, koliko će novca stvarno biti raspoloživo i kako će se kontrolirati nova plaćanja. Za stručnu pripremu obratite se timu Maneo Hrvatska.

Izvori i stručna napomena

• Stečajni zakon – učinci otvaranja i postupanje FINA-e
• FINA – ovrha na novčanim sredstvima poslovnih subjekata
• FINA – predstečajni postupak
• Maneo – predstečajne nagodbe

Sadržaj je informativnog i edukativnog karaktera. Primjena Stečajnog zakona, poreznih propisa, pravila prisilne naplate i instrumenata osiguranja ovisi o činjenicama pojedinog predmeta i propisima važećima u trenutku poduzimanja radnje.