Pozajmice vlasnika i povezanih društava u predstečaju: dokumentacija, subordinacija i rizici

Odgovor u 60 sekundi
Pozajmica vlasnika nije automatski nevaljana niti se automatski otpisuje u predstečajnom postupku. Mora se dokazati ugovorom, novčanim tokom i/ili obračunom kamata. Selektivni povrat vlasniku ili naknadno davanje osiguranja u razdoblju krize može izazvati pravne, porezne i pregovaračke rizike. U kvalitetnoj predstečajnoj nagodbi vlasnička tražbina često se subordinira ili pretvara u kapital kako bi se teret restrukturiranja pravednije rasporedio.

Zašto su vlasničke pozajmice česte u hrvatskim tvrtkama?

Mikro, male i srednje tvrtke često se financiraju novcem vlasnika kada banka ne želi povećati limit ili kada je potrebno brzo podmiriti plaće, poreze, dobavljače ili investiciju. Takav zajam može biti potpuno legitiman i poslovno opravdan.

Problem nastaje kada se prijenosi godinama evidentiraju bez ugovora, kada se novac kreće između više povezanih društava bez jasne namjene ili kada saldo uključuje privatne troškove npr….

U predstečaju vlasničke pozajmice moraju biti evidentirane jer utječu na ukupni iznos duga, formiranje skupina vjerovnika, glasovanje, porezni položaj i raspodjelu ekonomskog tereta. Vanjski vjerovnici žele znati je li vlasnik stvarno uložio novac i hoće li sudjelovati u restrukturiranju ili pokušava naplatiti sebe prije drugih.

Dokazivanje stvarnog nastanka tražbine

Za svaku pozajmicu potrebno je prikupiti ugovor, odluku nadležnog tijela ako je potrebna, bankovni izvod, analitičku karticu, obračun kamate, eventualne anekse, dokumentaciju o eventualnom povratu. Samo knjigovodstveni saldo bez podloge često nije dovoljan za kvalitetnu prijavu tražbine.

Treba uskladiti evidencije dužnika i vjerovnika. Česta je situacija da jedno povezano društvo iskazuje potraživanje od 500.000 eura, dok drugo priznaje 420.000 eura zbog prijeboja, neproknjiženih računa ili različitog obračuna kamata. 

Ako je novac uplaćivala fizička osoba, treba provjeriti je li ona stvarni vjerovnik ili je sredstva davala u ime drugog društva. Također, pozajmica može nastati preuzimanjem duga, cesijom ili prijebojem.

Treba evidentirati i naknadne promjene: produljenje dospijeća, povećanje kamate, davanje hipoteke, prijenos tražbine na drugu povezanu osobu ili pretvaranje otvorenih računa u zajam. 

Porezni i računovodstveni aspekti povezanih zajmova

Uvjeti (kamata, rok, osiguranje i način povrata) između povezanih osoba trebaju biti dokumentirani.

Potrebno je provjeriti jesu li kamate pravilno obračunate i knjižene, postoji li obveza dokumentiranja transfernih cijena, je li dio kamate porezno priznat te jesu li eventualni prijeboji pravilno evidentirani. Predstečajna nagodba ne ispravlja automatski ranije računovodstvene ili porezne pogreške.

Ako se dio duga otpisuje ili pretvara u kapital, treba analizirati računovodstveni i porezni učinak kod dužnika i vjerovnika. Pravna provedba i knjiženje moraju biti međusobno usklađeni kako plan ne bi stvorio neočekivanu poreznu obvezu ili pogrešno prikazanu bilancu.

Kako vlasnička tražbina utječe na glasovanje?

Velika povezana tražbina može znatno utjecati na glasačku strukturu. Zato se mora provjeriti njezina stvarnost, dospijeće, osiguranje, skupina i pravo glasa. 

Ako je vlasnička tražbina osigurana, treba utvrditi kada je osiguranje nastalo i koja je realna vrijednost pokrića. Ako nije osigurana, treba procijeniti je li njezin ekonomski položaj stvarno usporediv s vanjskim dobavljačima ili bi zbog subordinacije i povezanosti trebala imati drugačiji tretman.

Transparentnost je presudna. Plan treba jasno prikazati sve povezane osobe, međusobne tražbine, jamstva, osiguranja, očekivani način namirenja i doprinos vlasnika. 

Mogućnosti restrukturiranja vlasničke pozajmice

Konverzija duga u kapital nije samo računovodstveni prijenos. Potrebne su odgovarajuće korporativne odluke, procjena uvjeta, eventualna promjena udjela i provjera poreznih učinaka. Ako postoji više članova društva, konverzija može promijeniti vlasničku strukturu i upravljačka prava.

Subordinacija treba biti precizno definirana. Mora se znati odgađa li se samo dospijeće, odriče li se vlasnik kamata, smije li primiti uplatu prije potpunog namirenja određene skupine i što se događa u slučaju prodaje društva ili nove investicije.

Pozajmice između povezanih društava i grupna likvidnost

U grupama društava novac se često centralno upravlja, ali svaki subjekt ima zasebnu imovinu, obveze i odgovornost uprave. Profitabilno društvo ne bi smjelo nekontrolirano financirati insolventno povezano društvo ako time ugrožava vlastite vjerovnike.

Treba analizirati cash pooling, management fee, najamnine, licence, predujmove, zajmove, zajednička jamstva i raspodjelu zajedničkih troškova. Svaka transakcija mora imati ugovornu osnovu i razuman ekonomski uvjet.

Ako se predstečaj vodi nad jednim društvom, treba procijeniti ovisnost o drugim članovima grupe. Hoće li oni nastaviti pružati usluge? Hoće li jamstva biti aktivirana? Može li naplata od povezanih društava doista biti ostvarena? Konsolidirani pogled pomaže razumjeti grupu, ali ne smije zamijeniti analizu pojedinog dužnika.

Što vanjski vjerovnici očekuju od vlasnika?

Vjerovnici očekuju da vlasnik ne prenese sav teret restrukturiranja na njih, a da istodobno zadrži puni budući dobitak. Razina doprinosa ovisi o vrijednosti poslovanja, uzroku krize, prethodnim povlačenjima novca i raspoloživoj imovini vlasnika.

Doprinos može biti novi kapital, novo financiranje, subordinacija, odricanje od kamata, otpis, dodatno osiguranje ili aktivno sudjelovanje u operativnim mjerama. Najvažnije je da je doprinos stvaran, pravodobno izvršen i ugrađen u model.

Vlasnik koji transparentno pokazuje što ulaže i što gubi ako plan ne uspije povećava vjerodostojnost predstečajne nagodbe. Vlasnik koji istodobno traži otpis od drugih, a izvlači novac iz društva stvara snažan razlog za protivljenje vjerovnika.

Maneo pristup povezanim tražbinama

U projektima koje vodi Maneo, vlasničke i povezane tražbine analiziraju se prije konačnog razvrstavanja vjerovnika. Pregledavaju se ugovori, bankovni tokovi, kamate, osiguranja, prijeboji, porezni tretman i mogući položaj u alternativnom stečajnom scenariju.

Saša Rendulić i Maneo tim zatim modeliraju doprinos vlasnika koji je financijski izvediv i pregovarački uvjerljiv. Predstečajevi u kojima je položaj povezanih osoba transparentan imaju manji rizik osporavanja, glasačkih sporova i gubitka povjerenja.

Za financijski dio korisno je pročitati financijsko restrukturiranje tvrtke, a za skupine i glasovanje plan restrukturiranja u predstečaju.

Često postavljana pitanja

Ulazi li pozajmica vlasnika u predstečajni postupak?

Može, ako postoji valjana i dokaziva tražbina. Njezin tretman ovisi o pravnoj osnovi, osiguranju, povezanosti, dospijeću i mogućem položaju nižeg isplatnog reda.

Smije li vlasnik naplatiti pozajmicu prije otvaranja predstečaja?

Ne postoji univerzalan odgovor za svaku situaciju, ali isplata može biti vrlo rizična kada društvo ne podmiruje druge vjerovnike ili je već nesposobno za plaćanje. Potrebna je prethodna stručna analiza.

Je li konverzija duga u kapital uvijek najbolja?

Ne. Može ojačati bilancu, ali mijenja vlasnički i porezni položaj te ne donosi nužno novi novac. Odluka ovisi o potrebama društva, strukturi vlasništva i planu financiranja.

Može li povezano društvo glasovati o planu?

Da, ali položaj i pravo glasa ovise o konkretnoj tražbini i zakonskim pravilima.

Sljedeći korak
Prije prijave ili povrata vlasničke pozajmice potrebno je uskladiti dokumentaciju, procijeniti pravni položaj i definirati doprinos vlasnika planu. Za analizu povezanih tražbina obratite se timu Maneo Hrvatska.

Izvori i stručna napomena

• Stečajni zakon – niži isplatni redovi, povezane osobe i pobijanje
• Maneo – predstečajni postupci
• Maneo – financijsko restrukturiranje
• Maneo – Saša Rendulić i tim

Sadržaj je informativnog i edukativnog karaktera. Primjena Stečajnog zakona, poreznih propisa, pravila prisilne naplate i instrumenata osiguranja ovisi o činjenicama pojedinog predmeta i propisima važećima u trenutku poduzimanja radnje.