Glasovanje vjerovnika u predstečaju: skupine, potrebne većine i pregovaračka strategija
14.09.2026Autor: Saša Rendulić, osnivač Maneo d.o.o. — 15 godina u predstečajnim postupcima
Autor: Saša Rendulić, osnivač Maneo d.o.o. — 15 godina u predstečajnim postupcima
Plan restrukturiranja ne prihvaća se jednostavnim zbrajanjem svih tražbina. Vjerovnici se razvrstavaju u skupine prema usporedivom pravnom i ekonomskom položaju, a svaka skupina glasuje odvojeno. Uspješna predstečajna nagodba zahtijeva preciznu glasačku mapu, model alternativne naplate i pregovore prije formalnog ročišta. Uprava mora pratiti i broj vjerovnika i vrijednost tražbina, kao i rizik osporenih ili prenesenih tražbina.
Banka osigurana hipotekom nema isti pravni ni ekonomski položaj kao neosigurani dobavljač. Vjerovnik čija je tražbina u cijelosti pokrivena kvalitetnim kolateralom nema istu alternativu kao vjerovnik koji bi u stečaju očekivao vrlo nisku stopu naplate. Povezana vlasnička tražbina također se ne mora moći usporediti s tržišnim dugom.
Skupine služe tome da vjerovnici s dovoljno sličnim položajem odlučuju o usporedivom tretmanu. Unutar iste skupine prava i namirenje moraju biti jednaki odnosno razmjerni, osim ako za razliku postoji zakonska i objektivna osnova.
Nepravilno oblikovanje skupina može ugroziti glasovanje i potvrdu plana. Skupine se ne smiju umjetno cijepati samo kako bi se proizvela većina, niti se u istu skupinu smiju staviti vjerovnici čiji se položaj bitno razlikuje.
Kvalitetna klasifikacija započinje analizom pravne osnove, osiguranja, reda prvenstva, alternative u stečaju, povezanosti i predloženog tretmana. Tek nakon toga slijedi izračun većina.
| Element | Pitanje | Utjecaj na skupinu ili glas |
|---|---|---|
| Osiguranje | Postoji li hipoteka, zalog ili drugo valjano pravo i kolika je vrijednost pokrića? | Osigurani i neosigurani dio mogu imati različit ekonomski položaj. |
| Prioritet | Kakav bi bio red namirenja u stečaju? | Vjerovnici višeg i nižeg prioriteta ne moraju biti usporedivi. |
| Osporavanje | Je li tražbina utvrđena, osporena ili predmet parnice? | Status može utjecati na iznos i pravo glasa prema odluci suda. |
| Tretman plana | Nudi li se otpis, odgoda, konverzija ili druga mjera? | Bitno različit tretman može zahtijevati zasebnu skupinu. |
| Alternativa | Koliku bi naplatu vjerovnik očekivao bez plana? | Ključna je za test najboljeg interesa i pravičnost. |
Vjerovnici glasuju na propisan način, uz poštivanje rokova i zahtjeva za dokaz ovlaštenja. U praksi je važno unaprijed utvrditi tko kod pravne osobe donosi odluku, tko smije potpisati obrazac i treba li odluka kreditnog odbora, uprave, ministarstva ili drugog tijela.
Važeći Stečajni zakon propisuje posebna pravila za pisani obrazac glasovanja i situaciju kada obrazac nije dostavljen do početka ročišta ili iz njega nije moguće jasno utvrditi volju vjerovnika. Iako zakon takvoj pasivnosti daje određeni procesni učinak, dužnik ne bi smio graditi strategiju na pretpostavci da vjerovnici neće reagirati.
Profesionalan predstečajni postupak temelji se na stvarnoj, informiranoj podršci. Vjerovnik treba dovoljno rano dobiti konačne brojke, usporedbu scenarija, projekcije i objašnjenje svojeg tretmana. Glasovanje ne bi smjelo biti prvi trenutak kada sazna ključne uvjete.
Prema važećem zakonskom okviru, svaka skupina s pravom glasa odvojeno odlučuje o planu. Plan se smatra prihvaćenim u skupini kada je ispunjen kriterij većine vjerovnika, a istodobno zbroj tražbina vjerovnika koji glasuju za plan više nego dvostruko prelazi zbroj tražbina vjerovnika koji glasuju protiv.
To znači da uprava mora pratiti dvije dimenzije: broj vjerovnika i vrijednost njihovih tražbina. Veliki vjerovnik može biti presudan po vrijednosti, dok veći broj manjih vjerovnika može biti presudan po broju.
Glasački model mora se ažurirati nakon svake prijave, osporavanja, prijenosa tražbine, promjene iznosa ili izmjene plana. Stari model može u nekoliko dana postati netočan.
Glasačka disciplina
Za svaki vjerovnički sastanak treba imati aktualan model: utvrđena tražbina, skupina, pravo glasa, očekivani stav, donositelj odluke, otvorena pitanja, zadnja komunikacija i sljedeća aktivnost. Pregovori bez takve baze pretvaraju se u improvizaciju.
Stečajni zakon poznaje mogućnost potvrde plana i kada jedna ili više skupina nisu dale potrebnu podršku, ali samo uz stroge uvjete međuskupinske potvrde. Bitni su podrška propisanog broja skupina, poštivanje prioriteta, pravična raspodjela vrijednosti i zaštita vjerovnika od lošijeg ishoda nego bez plana.
Takav mehanizam nije jednostavan 'prelazak preko' protivničke skupine. Sud mora moći razumjeti vrijednost poslovanja, stečajnu alternativu, raspodjelu koristi i položaj svake skupine. Procjena vrijednosti postaje posebno važna jer određuje tko ima stvaran ekonomski interes u društvu.
Na međuskupinsku potvrdu ne treba se oslanjati kao na zamjenu za pregovore. Ona je zaštitni mehanizam za održiv plan koji nepravedno blokira manjina, a ne alat za potvrdu loše pripremljenog prijedloga.

Vjerovnik koji se protivi planu može isticati da kroz predstečajnu nagodbu dobiva manje nego u alternativnom scenariju. Zato plan mora sadržavati realnu usporedbu očekivane naplate u restrukturiranju i bez plana.
Stečajni scenarij uključuje vrijednost imovine, prava osiguranja, troškove postupka, vrijeme unovčenja, poreze, sporove, trošak održavanja i gubitak vrijednosti zbog prestanka poslovanja. Nije dovoljno usporediti nominalnu procjenu nekretnine s postotkom iz plana.
Vrijednost nastavka poslovanja također mora biti oprezno izračunata. Ona se temelji na budućem novčanom toku, riziku projekcija i kapitalu potrebnom za provedbu. Ako plan pretpostavlja vrijednost koja se može ostvariti samo uz nerealno visok rast, test neće biti vjerodostojan.
Ključnim vjerovnicima treba predstaviti plan dovoljno rano da ga mogu analizirati kroz vlastite procese. Banka možda treba kreditni odbor, javni vjerovnik internu suglasnost, a veći dobavljač odluku uprave. Kašnjenje s dokumentima može pretvoriti neutralnog vjerovnika u glas protiv samo zato što nije imao vremena.
Komunikacija mora biti dosljedna. Nije prihvatljivo jednoj banci prikazati optimističniju projekciju, a dobavljačima konzervativniju. Različite pregovaračke poruke mogu biti prilagođene interesu skupine, ali osnovne činjenice i financijski model moraju biti isti.
Svaki ustupak treba se provjeriti prema pravilima jednakog položaja i utjecaju na druge skupine. Neformalno obećanje jednom vjerovniku može naknadno ugroziti potvrdu plana ili stvoriti obvezu koju cash-flow ne može podnijeti.
Maneo glasačku mapu izrađuje paralelno s bazom tražbina i planom restrukturiranja. Pravna klasifikacija, ekonomski interes i očekivani glas svakog vjerovnika povezuju se u jedinstven model.
Saša Rendulić i Maneo tim pripremaju argumentaciju po skupinama, raspored razgovora, dokumente za odluku i scenarije promjene većina. Predstečajevi vođeni na takav način ne ovise o improvizaciji na ročištu, nego o prethodno izgrađenoj podršci i dokazivom boljem ishodu.
Za financijski i pravni sadržaj ponude vjerovnicima pogledajte plan restrukturiranja u predstečaju i glavnu stranicu predstečajne nagodbe.
Prate se oba kriterija unutar svake skupine. Potrebna je odgovarajuća većina vjerovnika i propisani odnos vrijednosti tražbina za i protiv plana.
Ovisi o skupini, ostalim glasovima, vrijednosti njegove tražbine i mogućnosti primjene pravila o međuskupinskoj potvrdi. Zato se utjecaj velikog vjerovnika mora unaprijed modelirati.
Zakon propisuje procesni učinak takve situacije, ali strategija se ne bi smjela temeljiti na pasivnosti. Potrebno je pratiti formalno dostavljanje i ovlaštenje potpisnika.
Prije formalnog ročišta, a kod najvećih vjerovnika još u fazi oblikovanja ekonomske ponude. Vjerovnik treba imati vrijeme za internu analizu i odluku.
Sljedeći korak
Ako podrška planu ovisi o nekoliko velikih vjerovnika ili spornim tražbinama, potrebno je prije ročišta izraditi glasačku mapu i scenarije većina. Za pregovaračku strategiju obratite se timu Maneo Hrvatska.
Sadržaj je informativnog i edukativnog karaktera. Primjena Stečajnog zakona, poreznih propisa, pravila prisilne naplate i instrumenata osiguranja ovisi o činjenicama pojedinog predmeta i propisima važećima u trenutku poduzimanja radnje.

Autor: Saša Rendulić, osnivač Maneo d.o.o. — 15 godina u predstečajnim postupcima
Saša Rendulić osnivač je i direktor društva Maneo, specijaliziranog za predstečajne postupke. Zajedno sa timom njegovih najbližih stručnjaka koji čine dipl. ekonomisti, odvjetnici, stečajni upravitelji, revizori i knjigovođe, više od 18 godina bavi se predstečajevima i stečajevima. Tijekom karijere vodio je više od 1000 predstečajnih postupaka (odnosno 70% od ukupnog broja svih predstečajeva u RH), što ga svrstava među najiskusnije stručnjake za područje predstečajnog restrukturiranja u Hrvatskoj.