Predstečaj bez otpisa duga: kada su poček i obročna otplata dovoljno rješenje?

Predstečaj ne mora uključivati otpis glavnice. Moguće je predložiti njezinu punu otplatu uz poček i novi raspored dospijeća. Presudno je može li tvrtka, uz uredno podmirivanje tekućih obveza, stvoriti dovoljno novca za cijelu predloženu otplatu. Želja vlasnika da vrati sve opravdan je polazišni cilj; održiv financijski model pretvara ga u vjerodostojnu ponudu.

Takvo rješenje posebno vrijedi razmotriti kada tvrtka ima tržište i pozitivnu ekonomiku poslovanja, ali je stari dug dospio prebrzo. Vlasnik time može sačuvati poslovne odnose, a vjerovnicima ponuditi naplatu kroz nastavak rada. Potrebno je, međutim, razlikovati problem rasporeda plaćanja od prevelikog duga koji ni dulji rok ne može učiniti podnošljivim.

Kada je problem u dospijeću, a kada u sposobnosti otplate

Tvrtka može poslovati profitabilno, a ostati bez likvidnosti zbog velikog jednokratnog dospijeća, financiranja zaliha ili pomaka naplate. Reprogram tada povezuje dospijeća s budućim raspoloživim novcem. Ako redovno poslovanje nakon nužnih ulaganja troši novac, odgoda samo povećava razmak između obećanja i mogućnosti plaćanja.

Praktičan test glasi: bi li tvrtka uredno poslovala kada danas ne bi morala plaćati stari dug? Ako je odgovor potvrdan, sljedeće je pitanje koliko novca može izdvojiti za taj dug. Ako je odgovor negativan, model mora sadržavati i operativne promjene, dodatni kapital ili drukčiji opseg poslovanja. Sam poček ne popravlja prenisku cijenu, neprofitabilan proizvod ili neiskorišten kapacitet.

Stečajni zakon predviđa prikaz financijskih i operativnih mjera te ponudu s načinom, rokovima i uvjetima namirenja. Otpis glavnice nije obvezna sastavnica svakog plana. Ipak, predstečaj nije univerzalna zamjena za redovni reprogram: njegovo otvaranje ovisi o zakonskim pretpostavkama, uključujući prijeteću nesposobnost za plaćanje. Ako se prihvatljiv dogovor može postići izravno s vjerovnicima, uspoređuju se i ta mogućnost, troškovi i vrijeme provedbe.

Što točno znači ponuda „bez otpisa”

Ponuda treba odvojiti postojeću glavnicu, već obračunate kamate, naknade i buduće kamate. Povrat cijele glavnice uz otpis zateznih kamata nije potpuna otplata svih sastavnica duga. Takva ponuda može biti razumna, ali mora biti točno nazvana i jasno izračunata.

Jednako precizno treba definirati poček u provedbi potvrđenog plana. Kamate se mogu predvidjeti za mjesečno plaćanje ili drukčije pravno urediti; odgoda njihova plaćanja povećava buduću potrebu za novcem. To razdoblje treba razlikovati od trajanja samog predstečajnog postupka. Prema članku 74. Stečajnog zakona, od otvaranja do završetka postupka kamate ne teku, osim na tražbine na koje postupak ne utječe. Ako postupak bude obustavljen, pravilo o netijeku kamata ne primjenjuje se, osim kada je obustavljen zato što je dužnik ispunio sve obveze prema vjerovnicima. Ugovorna stopa zato se ne preslikava automatski na cijelo razdoblje.

Rok mora imati jasan početak: primjerice, određeni događaj vezan uz potvrdu plana, a ne neodređeno „nakon završetka postupka”. Kod sezonskog poslovanja raspored obroka može pratiti sezonu naplate. Velik završni obrok opravdan je samo ako postoji dokaziv zaseban izvor, primjerice pripremljena prodaja nepotrebne imovine. Očekivanje da će banka za nekoliko godina sigurno odobriti kredit nije osiguran izvor otplate.

Koliko novca poslovanje može odvojiti za stari dug

Kapacitet otplate polazi od novca preostalog nakon redovnih poslovnih izdataka, poreza, potrebe za obrtnim sredstvima, nužnih ulaganja i svih drugih obveza koje se plaćaju izvan promatranog reprograma. EBITDA i računovodstvena dobit nisu dovoljne: prodaja na odgodu može stvarati dobit dok novac ostaje kod kupca.

Osim mjesečnog viška, potrebno je odrediti minimalnu likvidnosnu rezervu. Ona pokriva razmak između naplate i izdataka te razumna odstupanja. Isti novac ne smije se istodobno prikazati kao rezerva, financiranje zaliha i izvor otplate. Postojeća rezerva također nije trajni izvor za plaćanje obroka koji redovito premašuju ostvareni višak.

Provjera treba obuhvatiti cijeli rok otplate, uključujući obnovu opreme i moguća dospijeća drugih dugova. Model u kojem se četiri godine ne ulaže u istrošenu opremu može prikazati prividno dobar kapacitet, a ugroziti prihod upravo prije posljednjih obroka.

Primjer: cijela glavnica, šest mjeseci počeka i 48 obroka (hipotetski primjer; iznosi nisu rezultat stvarnog Maneova predmeta)

Model prati provedbu potvrđenog plana nakon zaključenja postupka. Tvrtka restrukturira 240.000 EUR glavnice. Radi preglednosti, nema ranije dospjelih kamata ni naknada. Plan predviđa šest mjeseci počeka na glavnicu, a zatim 48 jednakih mjesečnih otplata glavnice od 5.000 EUR. Model pretpostavlja godišnju kamatu od 3%, uz mjesečni obračun od 0,25% na početni saldo i plaćanje kamata svakog mjeseca. To je ilustrativna pretpostavka, ne preporučena ili zakonom zadana stopa.

Tijekom počeka mjesečno se plaća 600 EUR kamata. Prvi obrok nakon počeka iznosi 5.600 EUR: 5.000 EUR glavnice i 600 EUR kamata. Zatim se kamatni dio smanjuje. U ovom pojednostavljenom modelu ukupne kamate iznose 18.300 EUR: 3.600 EUR tijekom počeka i 14.700 EUR tijekom otplate. Ukupna isplata iznosi 258.300 EUR.

Pretpostavljenih 9.000 EUR nakon počeka mora proizlaziti iz dokazivog poboljšanja poslovanja. U modelu su tekući izdaci, porezi, ulaganja i promjene obrtnih sredstava već obuhvaćeni. Smanjenje u tablici odnosi se na raspoloživi novac, a ne na prihod: pad prihoda može mnogo snažnije pogoditi konačni višak.

Postoji i trošak prijelaza. Tvrtka na početku provedbe raspolaže s 25.000 EUR slobodnog novca, postavlja minimalnu rezervu od 15.000 EUR i u prvom mjesecu plaća jednokratnu promjenu od 12.000 EUR. Na kraju tog mjeseca ostaje 16.400 EUR: 25.000 + 4.000 − 600 − 12.000. Uz iste pretpostavke na kraju šestog mjeseca ima 33.400 EUR. Početno stanje i točan raspored plaćanja zato su jednako važni kao buduća rata. Izračun ne uključuje novi kredit; njegovo eventualno financiranje i otplata morali bi se zasebno dodati.

Zašto vjerovnik procjenjuje više od postotka povrata

Vjerovniku nominalnih 100% kroz više godina nema istu ekonomsku vrijednost kao naplata danas. Procjenjuje vrijeme, rizik, kamate, osiguranja i vjerojatnost izvršenja. Zato ponuda potpune glavnice nije automatski najbolja ponuda niti osigurava prihvaćanje plana.

Uvjerljiva ponuda objašnjava iz kojih se poslova plaća dug, zašto početni problem prestaje i što se događa ako naplata ili marža oslabe. Usporedba s drugim mogućim ishodima mora uzeti u obzir realne vrijednosti imovine, terete, troškove i vrijeme naplate. Buduća suradnja s dužnikom može biti dodatna korist, ali ne može zamijeniti analizu povrata stare tražbine.

Različiti položaji vjerovnika i pravila njihovih skupina ostaju relevantni i kada nema otpisa. Prihvaćanje i sudska potvrda imaju zakonske uvjete. Širi okvir obrađen je u Maneovu članku o planu restrukturiranja i vjerovnicima.

Česta pitanja o predstečaju bez otpisa

Može li se vratiti 100% glavnice, a otpisati kamata? Takav se cilj može ekonomski razmatrati, ali ponuda mora pravilno prikazati ukupnu utvrđenu tražbinu. Prema članku 73., ona obuhvaća glavni dug i kamate dospjele na dan otvaranja, a kod ovršne isprave cjelokupni iznos iz isprave. Kada plan određuje smanjenu isplatu, postotak se računa na cijelu utvrđenu tražbinu. Zato opis „bez otpisa glavnice” nije isto što i potpuno namirenje tražbine.

Koliko poček treba trajati? Do trenutka kada dokazive poslovne promjene i naplata omogućuju početak otplate. Rok se izvodi iz izvora novca; ne bira se samo zato što zvuči prihvatljivo vlasniku.

Je li dovoljno da godišnji višak pokriva godišnje obroke? Nije ako obrok dospijeva prije sezone naplate. Potrebni su usklađeni datumi ili unaprijed financiran sezonski manjak.

Što ako brojke ne podržavaju punu otplatu? Treba promijeniti strukturu: dulji održiv rok, dodatni kapital, prodaju nepotrebne imovine ili opseg namirenja. Pritom se ponovno provjeravaju pravne pretpostavke i ukupna održivost; nerealna ponuda ne čuva povjerenje vjerovnika.

Maneo procjenjuje koliko duga poslovanje može nositi i povezuje taj kapacitet s ponudom vjerovnicima. Za razgovor o predstečaju i restrukturiranju obveza pripremite iznose dospjelih dugova, postojeća osiguranja i pregled budućih priljeva. Cilj je ponuda koju tvrtka može izvršiti, uz očuvanje održivog poslovanja.

Izvori i metodologija. Stečajni zakon, NN 71/2015, osobito članci 4., 27., 73. i 74.; izmjene NN 36/2022, osobito odredbe o sadržaju, prihvaćanju i potvrdi plana; Fina: predstečajni postupak. Brojčani primjer autorski je model s izričito navedenim pretpostavkama.

Sadržaj je informativan. Primjena na pojedini predmet ovisi o činjenicama, strukturi obveza i važećim propisima.